Ako bi želeli da meditirate, a ne znate kako se to radi, koliko dugo,
kojom tehnikom, kakve efekte možete očekivati – možete odahnuti.
Predstavljam vam protokol “Meditacija po vašoj meri”
Kako se stvari brzo menjaju!
Do pre dvadesetak ili nešto više godina, pojam meditacije je bio rezervisan za malobrojnu grupu ljudi- i bili su smatrani za “čudake”, “sektaše” i slično tome.
Na njih se gledalo sa sumnjom, podozrenjem, čuđenjem. Nije bilo jasno šta to rade i čemu ona uopšte služi.
Da li je i danas tako?
Kako stvari stoje, nije.
Danas je meditacija širom sveta prepoznata kao mentalna praksa čiji su korisni efekti nesumnjivi.
Koriste je pojedinci, ali ima svoje mesto i u bolnicama, zatvorima, javnim službama, korporativnom svetu – Google-u , na primer.
Na slici je Chade Mang Tan, jedan od direktora Googla koji je uveo meditativnu praksu u tu firmu.
Chade-Meng Tan, jedan od direktora Googla (kasnije” Google’s chief happiness officer”) u društvu sa Dalaj Lamom
Da li je meditacija dobra i korisna?
Definitivno jeste.
Ipak, moje lično iskustvo( kroz yoga retreat-e, meditativna povlačenja), kao i psihološka i terapeutska edukacija me je dovela do pitanja:
Da li je meditacija “one size fits all?”
I odgovor je – ne baš.
Sa time se slažu i mnogi savremeni praktičari i istraživači iz oblasti psihologije i filozofije meditacije – Jeff Terrant, Rick Hanson, Tara Brach i mnogi drugi.
To znači- odredjene prakse, uključujući i relaksacione vas mogu opustiti, a nekog drugog iznervirati ili ostaviti ravnodušnim.
Na primer:
– vraćate sa sa posla umorni i nervozni nakon neprijatnih razgovora. Glava vam je puna sećanja na ljutite izraze lica, agresivno izgovorene rečenice, kao i vašeg osećanja besa, konfuzije I slično.
Pokušavate da svoj um ispraznite nekom tehnikom “ odstrani svoje misli i isprazni svoj um”.
Da li ćete uspeti u tome?
Možda da , ali verovatnije će efekat biti da unutrašnja tenzija samo poraste.
Ili…
– osećate da vaše emocije i vaše misli nisu pod vašom kontrolom. Kao da ste samom sebi stranac I nikako da se opustite i budete u kontaktu sa sobom; ne znate šta hoćete, ni šta radite…
Tzv. Meditacija fokusa( fokusiranje pažnje na određen objekt- svetlost sveće, neku sliku itd.) u tom slučaju vam neće dati odgovore na te dileme- eventulno će ih zamaskirati i primiriti.
Ili…
-kolebate se oko neke odluke- na primer: da li da dam otkaz ili ne? Takvo stanje traje i uvodi vas u unutrašnji konflikt sa pratećim stanjima- krivica, konfuzija, anksioznost…
Možda ste probali neke vrste meditacije, ali ona koja će vam najviše koristiti je tipa “Saosećajanosti “(Compassion, Lovingkindness), i to prema samom sebi.
Da bi izbegli ovakva lutanja, ja vam mogu pomoći.
Evo kako:
Ustanovićemo vaše potrebe i vaš cilj koji želite da postignete uz pomoć meditativne prakse; videćemo kakv je vaš psiho-fiziološki profil i na osnovu toga odrediti koja je vrsta meditacije za vas i koliko dugo ćete je praktikovati.
Psiho-fiziološki profil se određuje na osnovu dosta parametara i obuhvata:
Nakon ovoga, stvari će biti jasnije. Dobićete( nakon detaljnog objašnjenja) meditaciju koja će biti skrojena samo za vas. Može se desiti da bude u kombinaciji sa nekom relaksacionom tehnikom, a to zavisi od rezultata upitnika.
Dobićete detaljna uputstva kako da sedite pravilno; upoznaću vas sa tehnikama disanja; videćemo šta kada se pojave neprijatelji meditacije – dosada, sumnja i slični. Pratićemo šta se dešava tokom vremena, kakvi su zastoji, koji su znaci napredovanja, a sve sa krajnjim ciljem – dostizanje ravnoteže, celovitosti, smisla i spokoja u vašem životu.
Osoba je došla sa ciljem sa smanji svoju opštu uznemirenost. Nestrpljiva je, oseća telesnu napetost, uglavnom je u stanju “misli su mi haotične, neorganizovane”. Brzo i lako postavlja svoje ciljeve, ali ih isto tako zaboravlja i napušta.
Cilj je: postići mentalnu stabilnost i fokusiranost.
U ovom slučaju, nakon prolaska kroz upitnik, plan je bio sledeći:
Na početku je rađena serija vežbi sa ciljem osvešćivanja i smirivanja telesne napetosti (Autogeni trening).
Nakon toga, prešli smo na praksu “ Open monitoring / Mindfullness” meditacije.
To znači da ste vi u stanju otvorene svesnosti i otvorenog prisustva. Registrujete vaše misli, emocije, telesne senzacije. Ne potiskujete ih, ne raspravljate se sa njma, samo ih registrujete. Ne procenjujete ih, ne ocenjujete da li su dobre ili loše. Posmatrate ih kako se pojavljuju, dostižu vrhunac i nestaju- ili se pretvaraju u nešto drugo.
U konkretnom slučaju su se pojavile misli tipa “ moram imati kontrolu sve vreme”; “ ne smem pokazati da sam slaba” … i slično.
Njihov efekat je bio takav da su izazivale uznemirenje.
Ipak, relativno brzo, kroz praksu, smo došli do stanja da njihova moć postane slabija i osoba je počela da ostvaruje svoj cilj- staloženost, fokusiranost i osećaj unutrašnje kontrole.
Zato što je on rezultat moje dugogodišnje meditativne prakse, te bavljenja teorijom – filozofijom, psihologijom i neurofiziologijom meditativnih procesa.
Iz originalnog budističkog, kao i savremenog, Zapadnog pristupa.
Zato što je moja ideja je da ovu problematiku sagledam iz jednog jasnog i preciznog ugla, sa što manje mistike, neodređenosti i konfuzije i da to sagledavanje za posledicu ima praktičnu primenu.
I zato što je iza svega moje psihološko i psihoterapeutsko iskustvo, za koje mislim da je dobra potpora i oslonac ozbiljnosti i analitičnosti ovog Protokola.